Posljednjih nekoliko desetljeća alergije su uzele zamaha, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Sve veći broj ljudi ima problem s alergijama, u Hrvatskoj je riječ o nekih 10 posto populacije, a ta je brojka u znatnom porastu.
Zašto dolazi do rastućeg trenda razvoja alergijskih bolesti? Primarni krivci za to su promjene u okolišu i promjene u životnim navikama ljudi. Uz hranu punu aditiva i visok higijenski standard, porastao je broj oboljelih od alergija.
Tipovi alergija
Najčešće alergije su alergije dišnog sustava. Tu spadaju: alergijska astma, alergijski konjuktivitis i alergijski rinitis. Nakon njih dolaze urtikarija i atopijski i kontaktni dermatitis. Treće po učestalosti su ostale alergijske bolesti (alergija na mačke, alergija na hranu, alergija na hladnoću itd.).
Dijagnoza alergijskih bolesti tako da se provede testiranje na alergije. Testiranje na alergije najčešće se provodi putem kožnih alergoloških testova. Oni su najbrži, najpovoljniji i najjednostavniji način za utvrđivanje alergije. Testiranje traje svega 20 minuta do pola sata, nakon čega se očitava reakcija na koži i potvrđuje ili eliminira alergija na unesenu tvar.
Atopijski dermatitis – bolest koja se liječi čitav život
Atopijski dermatitis stanje je kronične upalne bolesti kože. Uzrok nije potpuno jasan, no genetsko nasljeđe igra ulogu u pojavnosti bolesti. Naime, kod oboljelih je zabilježena mutacija gena za protein koji je esencijalan za razvoj zaštitne barijere kože. Posljedica toga je suha koža u koju lako ulaze okolišni alergeni i mikroorganizmi i tada dolazi do alergijske reakcije. Gotovo 90 posto oboljelih razboli se do pete godine života.
Crvena koža, kraste, svrbež, hiperpigmentacija na vratu, hiperpigmentacija oko očiju – sve su to simptomi koji se javljaju kod ovog tipa dermatitisa. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i alergološke obrade te se radi PRICK test na inhalacijske i nutritivne alergene ili epikutani (PATCH) test.
U liječenju je esencijalna njega kože koja pomaže u smanjenju simptoma kod oboljelih. Dakako, i utvrđivanje uzročnih čimbenika preduvjet je uspješnog liječenja. U liječenju, uz kortikosteroide prepisuju se i imunomodulatori koji djeluju kao srednje jaki kortikosteroidi te kao takvi imaju znatno manje nuspojave.