Angina pektoris je bolno stanje koje se manifestira kao nelagodnost, pritisak, stezanje ili bol u prsima. To je često simptom srčane bolesti, posebno koronarne arterijske bolesti, koja uzrokuje suženje ili blokadu krvnih žila koje opskrbljuju srce krvlju.
Glavni simptom angine pektoris je bol u prsima, koja se može osjećati kao pritisak, stiskanje ili peckanje. Ova bol može zračiti u ruke, ramena, vrat, čeljust ili leđa. Bol obično traje nekoliko minuta i može se javiti tijekom fizičke aktivnosti ili stresa, ali se može smiriti odmorom ili lijekovima.
Angina pektoris obično nastaje kada srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika bogate krvi. To se može dogoditi zbog suženja ili blokade koronarnih arterija, što ograničava dotok krvi u srce. Uobičajeni uzroci su ateroskleroza, koja uzrokuje nakupljanje plaka na stijenkama arterija, ili spastični grčevi arterija.
Postoje različite vrste angine pektoris, uključujući stabilnu anginu, nestabilnu anginu i varijantnu (Prinzmetalovu) anginu. Stabilna angina se obično javlja tijekom fizičke aktivnosti i smiruje se odmorom ili lijekovima. Nestabilna angina je ozbiljniji oblik koji se može pojaviti čak i u mirovanju i može biti znak približavanja srčanog udara. Varijantna angina je rijedak oblik koji se obično javlja u mirovanju zbog spazma koronarnih arterija.
Prevencija angine pektoris: Ključni koraci za smanjenje rizika od srčanih problema
Angina pektoris, bolno stanje prsa uzrokovano nedostatkom kisika u srcu, može se prevenirati ili smanjiti rizik njenog razvoja poduzimanjem određenih koraka usmjerenih na očuvanje zdravlja srca. Evo nekoliko ključnih strategija za prevenciju angine pektoris:
1. Prestanak pušenja:
Pušenje duhana jedan je od najvažnijih faktora rizika za razvoj angine pektoris i drugih srčanih bolesti. Prestanak pušenja može značajno smanjiti rizik od suženja koronarnih arterija i poboljšati opću cirkulaciju krvi.
2. Zdrava prehrana:
Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom i nemasnim proteinima ključna je za održavanje zdravlja srca. Smanjenje unosa zasićenih masti, šećera i soli također može smanjiti rizik od srčanih problema.
3. Redovita tjelesna aktivnost:
Redovita tjelesna aktivnost, poput brze šetnje, vožnje biciklom ili plivanja, ključna je za jačanje srčanog mišića i poboljšanje cirkulacije krvi. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.
4. Održavanje zdrave težine:
Održavanje zdrave tjelesne težine kroz kombinaciju uravnotežene prehrane i redovite tjelesne aktivnosti može smanjiti opterećenje srca i smanjiti rizik od pretilosti i dijabetesa, koji su faktori rizika za srčane bolesti.
5. Kontrola krvnog tlaka i kolesterola:
Redovito praćenje krvnog tlaka i kolesterola važno je za otkrivanje i kontrolu visokog krvnog tlaka (hipertenzije) i visokih razina kolesterola, koji su povezani s povećanim rizikom od srčanih bolesti.
6. Redoviti medicinski pregledi:
Redoviti medicinski pregledi i praćenje simptoma važni su za rano otkrivanje i liječenje faktora rizika za srčane bolesti. Liječenje hipertenzije, visokog kolesterola i drugih zdravstvenih problema može smanjiti rizik od angine pektoris i drugih srčanih problema.
7. Upravljanje stresom:
Upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja ili joga može smanjiti opterećenje srca i poboljšati opće zdravlje srca.
Ukratko, prevencija angine pektoris usmjerena je na usvajanje zdravog načina života koji uključuje prestanak pušenja, zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje zdrave težine, kontrolu krvnog tlaka i kolesterola te upravljanje stresom. Ove strategije mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih problema i poboljšanju kvalitete života.